Znanstveni prilozi

  1. Važnost zdrave ishrane

LCHF prehrana, ili točnije „Low carb high fat”, vrsta je ishrane koja se temelji na povećanom unosu prirodnih zdravih masnoća nauštrb danas sve popularnijih ugljikohidrata.

LCHF piramida prehrane, govori nam da zapravo povrće mora biti naša baza prehrane, osnova na koju ćemo dozirati ostale namirnice. Također nam govori da trebamo unositi što više zdravih masti i masnih kiselina nauštrb ugljikohidrata. Iz toga zaključujemo da bi se na našem tanjuru svakodnevno i u dominantnoj količini morale naći namirnice poput blitve, kupusa, tikvica, ribe, mesa i još mnogih drugih. Pod negativne namirnice ubrajamo namirnice s velikim omjerom ugljikohidrata, nezdravih masti te „praznih kalorija”. Primjeri tih namirnica su glutenske žitarice i brašno tih žitarica, mahunarke, biljna ulja, krumpir, čips, čokolada te mnoge druge, posebno one visokog glikemijskog indeksa.

Na čemu se zasniva taj „idealni” način prehrane?

LCHF prehrana zasniva se na ograničavanju unosa ugljikohidrata, što dovodi do smanjenja lučenja hormona inzulina koji, podsjetimo, služi za regulaciju šećera u krvi te metabolizam ugljikohidrata i masti u tijelu. On je hormon koji omogućava glukozi da iz krvi prodre u tjelesne stanice, gdje se pretvara u energiju za tijelo te također regulira pohranu viška glukoze u obliku masti (čitaj salo i masne naslage). Upravo njegovim ograničavanjem u krvi pridonosimo trošenju štetnih masnih naslaga koje su pohranjene „za kasnije”, potičemo metabolizam da sam regulira našu tjelesnu težinu i omogućujemo našoj gušterači miran život.

Kako da moje tijelo funkcionira bez glukoze?

Vaše tijelo će uz ograničeni unos ugljikohidrata početi trošiti masne naslage kao izvor energije, odnosno vaše tijelo će se hraniti ketonima. To je i naš cilj kad je u pitanju program mršavljenja, ali što kad dostignemo idealnu težinu? LCHF tu odgovara s blago povećanom dozom ugljikohidrata koja će iznositi oko 100 g dnevno, čisto da se tijelo zavara te spriječi dodatno sagorijevanje masnoća i gubitak mišića.

Kad sve sagledamo, ovaj način prehrane ima svojih prednosti i mana. Još nismo sigurni gdje nas vodi nakon određenog broja godina provedenog na njemu, odnosno ne znamo kakve su posljedice po naše opće zdravlje.

Izvor: http://znanost.geek.hr/clanak/lchf-novi-ali-stari-nacin-prehrane/#ixzz3xR32qbNr

ŠTO JE TO GLIKEMIJSKI INDEKS? Glikemijski indeks je mjera koja nam govori koliko (i koliko brzo) neka hrana koju pojedemo dovodi do porasta šećera (glukoze) u krvi koji je osnovno naše gorivo (energija). Hrana s većim glikemijskim indexom dovodi do bržeg i većeg porasta glukoze i obrnuto, hrana s nižim glikemijskim indeksom uzrokuje sporiji i manji porast glukoze u krvi. Znanje o vrijednostima GI može nam pomoći u kontroli razine glukoze u krvi, što može biti dobra strategija prevencije bolesti srca, povišene razine kolesterola, inzulinske rezistencije i dijabetesa tip II, te debljine. Postoji poprilična količina znanstvenih radova koji ukazuju na povoljne učinke prehrane koja uzima u obzir vrijednosti GI, posebice u dijabetičara. Proces probave ugljikohidrata ima za rezultat razgradnju dugačkih molekula do glukoze, koja ulazi u krv. Proteini i masti imaju drugačiji metabolizam, te stoga imaju malen utjecaj na povišenje razine glukoze u krvi.

Prisustvo glukoze u krvi uzrokuje produkciju inzulina, hormona koji pomaže da glukoza uđe u stanice u kojima se koristi kao izvor energije. Kada su trenutačne potrebe za glukozom u stanicama zadovoljene, suvišak glukoze skladišti se u jetri i mišićima za kasniju upotrebu. Popune li se i zalihe u jetri i mišićima, a glukoza je još uvijek prisutna u krvi, inzulin pomaže da se suvišna glukoza uskladišti kao mast.

Hranu s visokim udjelom ugljikohidrata čine žitarice (hrana načinjena od pšenice, ječma, riže) temahunarke (leća, grah, grašak), povrće bogato škrobom (krumpir). Voće je bogato voćnim šećerom, te se također ubraja u hranu bogatu ugljikohidratima. Med, razni zaslađivači i šećeri koji se dodaju u hranu tijekom procesiranja važan su izvor ugljikohidrata u hrani. Prehrambena vlakna predstavljaju neprobavljive ugljikohidrate. Upravo zbog toga, vlakna ne povisuju razinu glukoze u krvi, iako se ubrajaju u ugljikohidrate.

Pojačano lučenje inzulina može izazvati probleme

Inzulin pomaže kod ulaska glukoze u stanice u kojima se koristi kao izvor energije, te je stoga ova molekula ključna u procesu zadovoljenja energetskih potreba organizma. Međutim, pretjerano lučenje inzulina kroz dulji vremenski period može imati nepovoljno djelovanje. Istraživanja pokazuju da dulja izloženost povišenim razinama inzulina može uzrokovati povišenu razinu triglicerida i "lošeg" kolesterola, sniženu razinu "dobrog" kolesterola, povišen krvni tlak, inzulinsku rezistenciju, pojačan apetit, debljinu i rizik od pojave ili pogoršanja dijabetesa tip II.

Budući da spomenuti problemi imaju tendenciju pojavljivanja u kombinaciji, smatra se da zajednički tvore sindrom. Ovaj sindrom naziva se metabolički sindrom ili sindrom X, a pretpostavlja se da je broj osoba koje pate od ovoga sindroma veći iz dana u dan. Studija objavljena prošle godine u američkom časopisu za kliničku prehranu, donosi spoznaje o utjecaju hrane s visokim glikemijskim indeksom na veću incidenciju koronarne bolesti srca.

Odabir namirnica s niskim GI štiti od bolesti

Plan prehrane koji podrazumijeva nisku ili umjerenu vrijednost glikemijskog indeksa može imati pozitivan utjecaj na prevenciju i terapiju kroničnih bolesti i metaboličkog sindroma. Vjerojatno ste primijetili da se nakon konzumacije slatkiša, ili slične hrane bogate konzumnim šećerom, koja izaziva nagli porast razine inzulina, osjećate umorno i letargično, ili drugom riječju-loše. Ovaj osjećaj javlja se uslijed pretjerane produkcije inzulina, što uzrokuje sniženje razine glukoze ispod normalne vrijednosti, te pojavu hipoglikemije i umora. Ako naša razina glukoze u krvi neprestano naglo raste i snižava se tijekom dana, jasno je da se ne osjećamo dobro. Uspijemo li odabrati hranu koja održava stalnu razinu glukoze u krvi, osjećamo se odlično i puni smo energije.

Nekoliko savjeta za odabir namirnica

Ograničite unos hrane od bijelog brašna i bijelog šećera. Ova hrana uključuje svu procesiranu hranu koja je bogata navedenim sastojcima. Krumpir također ima visoku GI vrijednost.

Odabirite hranu bogatu prehrambenim vlaknima. Hrana bogata prehrambenim vlaknima probavlja se dulje, te stoga uzrokuje manji porast razine glukoze u krvi. Cjelovita neprocesuirana hrana, posebice žitarice, koja sadrži prirodno prisutnu količinu prehrambenih vlakana, sporije prolazi kroz probavni sustav. Osjećaj sitosti traje dulje nakon konzumacije ovakve hrane. Hrana bogata vlaknima su cjelovite žitarice, povrće, mahunarke, orašasti plodovi, sjemenke, voće. Citrusi imaju niži glikemijski indeks od većine vrsta voća.

Hrana bogata proteinima obično ima nizak GI. Riba, nemasno meso, mliječni proizvodi, mahunarke odličan su odabir hrane s niskim GI.

Masti ne povisuju značajno razinu glukoze u krvi-ali oprez! Prednost treba dati kvalitetnim masnoćama, poput ulja lanenog sjemena, maslinovog i bućinog ulja, te orašastih plodova.

Glikemijski odgovor ovisi o kombinaciji hrane koja se konzumira. Složen, raznolik obrok koji sadrži kompleksne ugljikohidrate, proteine i adekvatne vrste masnoća, te bogatstvo prehrambenih vlakana, pružit će umjeren glikemijski indeks. Kombiniranje hrane s visokim glikemijskim indeksom i one s niskim GI uravnotežuje odgovor organizma.

Više o različitoj hrani i s njom povezanim glikemijskim indexom pogledati na:

http://www.freedomtek.org/zdrava_prehrana/glikemijski_indeks_tablica_namirnica.php

  1. 2. Tjelovježba (ili važnost tjelesnog napora/rada)

Trčati svaki dan po nekoliko minuta jednako je korisno kao i dugo trčati kada je riječ o produljenju očekivane životne dobi

Istraživanje objavljeno u Journal of the American College of Cardiology pokazuje da osobe koje svakoga dana trče samo pet do deset minuta mogu u velikoj mjeri smanjiti rizik od srčanožilnih bolesti i prijevremene smrti. Autori studije nisu uočili veću razliku između onih koji trče malo (50 minuta na tjedan) ili puno (180 minuta na tjedan), brzo ili sporo (manje od 10 km/h).

Općenito, osobe koje trče imaju 30 posto manji rizik od prijevremene smrti i 45 posto manji rizik od smrti zbog srčanožilnih bolesti nego neaktivne osobe.

Očekivana životna dob trkača u prosjeku je tri godine dulja nego kod osobe koja ne trči, navodi se u studiji.

Potonja je provedena u Teksasu među više od 55.000 odraslih osoba prosječne dobi od 44 godine, koje se pratilo 15 godina.Istraživači su usto zaključili da je petominutno trčanje blagotvorno za zdravlje koliko i petnaestminutno hodanje.

Izvor: http://znanost.geek.hr/clanak/svakodnevno-trcanje-po-nekoliko-minuta-dnevno-produzuje-zivot/#ixzz3xR5jquZN

  1. 3. Osobna odgovornost - tumor nije uvijek nesretan slučaj

Ranije ove godine istraživači su pokrenuli debatu u kojoj su došli do zaključka da su dvije trećine tipova raka rezultat „loše sreće”. Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Nature, dokazalo je da je rak rezultat „loše sreće” u samo 10 – 30% slučajeva.

Do raka dolazi tako što se jedna od naših stanica u tijelu počne nekontrolirano dijeliti. Uzrok tomu mogu biti unutarnji faktori, kao što je rizik mutacije kod podjele stanica, ali i vanjski, poput pušenja, izlaganja UV zrakama i mnogim drugim uzrocima koji još nisu identificirani. Zadnje istraživanje, koje su proveli liječnici iz Stony Brook centra za rak u New Yorku, provedeno je na nešto drugačiji način, a uključeno je bilo i kompjutersko modeliranje, informacije o populaciji i još neka pomagala. Otkrili su da su u 70 – 90% slučajeva uzročnici raka spomenuti vanjski faktori.

„Vanjski faktori igraju ogromnu ulogu u razvijanju stanica raka i ljudi se ne mogu izvlačiti na ‘lošu sreću’. Ne mogu pušiti i onda reći da nisu imali sreće ako dobiju rak. Naravno, ne kažem da svi pušači dobiju rak, ali pokušat ću to objasniti slikovito. Recimo da igramo ruski rulet, a metak je stanica raka. U toj igri pušač zapravo stavlja još dva metka u revolver i povlači okidač. Dakle, element sreće igra ulogu, ali šanse mu nisu bajne. Sa zdravstvene strane gledišta, želimo maknuti što je više moguće metaka”, izjavio je dr. Yusuf Hannun, ravnatelj centra Stony Brook. Hannunovu tezu potvrdili su i profesor za statistiku Kevin McConway te doktorica Emma Smith iz Odjela za istraživanje raka u Ujedinjenom Kraljevstvu, koja je nadodala kako zdrave navike poput nepušenja, održavanja normalne tjelesne težine i apstinencije od alkohola ne garantiraju da nećete dobiti rak, ali zato uvelike smanjuju izglede.
Izvor: http://znanost.geek.hr/clanak/rak-nije-samo-rezultat-lose-srece-velik-utjecaj-ima-nacin-zivota/#ixzz3xQvT9hsM

Kako gledate na stanje u hrvatskom zdravstvu?

(dio razgovora s prof. Matkom Marušićem objavljen na portalu Hrvatskog kulturnog vijeća)

Stanje u hrvatskom zdravstvu s jedne strane i stav pučanstva (pacijenata) s druge, takvi su da simbolično mogu reći samo dvije grozne stvari: a) stanje u zdravstvu ne može se popraviti, b) ako Hrvatska zbog ičega bankrotira, to će biti zdravstvo.

Radi se o tome da dva ključna društvena autoriteta u tom pitanju, liječnici i pacijenti, ustraju da sve u zdravstvu bude dostupno svima, i to besplatno. Liječnici se pozivaju na humanost, a pacijenti na siromaštvo. Podržavaju ih mediji, bilo zato što Hrvatskoj ne žele dobro, bilo zato što licemjerjem privlače publiku. U toj se situaciji političari ne usude reći istinu, a kamo li nešto napraviti, pa „prelijevaju iz šupljeg u prazno“ i bitno pridonose povećanju hrvatskoga javnoga duga.

Ako se u zdravstvu „svima dade sve i to besplatno“, pojavljuje se problem da to nitko ne može platiti. Jedno je da je medicina preskupa, a drugo da – kad su stvari besplatne – onda se zlorabe, rasipaju i uništavaju. Grubo rečeno, otprilike pola troškova zdravstva pokriva se iz Fonda obvezatnoga zdravstvenog osiguranja, a pola – izravno iz proračuna. U modele se nedovoljno razumijem, pa ću, u odnosu na postojeći sustav govoriti o štednji, jer duge nema – „mi smo socijalno osjetljiva država“.

Rasipa se na svim postojećim razinama i u svim situacijama i primjerima. Na razini zdravstva treba doslovno preuzeti srednje europske standarde dostupnosti i opremljenosti i uvesti strog sustav upravljanja kvalitetom. Taj se sustav treba osnivati na tzv. medicini zasnovanoj na dokazima (engl. evidence-based medicine, EBM). Ne mogu sada objašnjavati što je to, pa ću navesti jedan primjer: poznata mi je studija koja je pokazala da bi se u godinu i pol dana na besplatnim lijekovima uštedio skoro 50 milijuna Eura da se primijeni kriterij EBM, kao što ga primjenjuje Svjetska zdravstvena organizacija. Na razini zdravstvenih poslenika treba uvesti kontrolu radnoga vremena i učinka i povezati je s plaćama. Treba zabraniti da jedna osoba radi u državnoj ustanovi, a istodobno i privatno. Treba uvesti američki „Sunshine Act“, tj. zakon o nadzoru „nagrađivanja“ liječnika od strane farmaceutskih tvrtki. Na strani pacijenata treba spriječiti ili smanjiti ustrajanje na lijekovima i pretragama koji nisu potrebni. Čini se da pacijenti ne upotrijebe trećinu preuzetih lijekova i ne preuzmu trećinu nalaza koji su za njih napravljeni.

U strahu od javne osude (v. gore) liječnici obavljaju sve pretrage koje se zatraže i na kraju više nitko ne gleda indikacije. Ministri se „bore“ da skrate „liste čekanja“ tako da doktorima plaćaju prekovremeni rad, a tajna duljine tih lista zapravo leži u indikacijama!

Prof. Matko Marušić je prije svega ugledni znanstvenik. Čovjek koji je utemeljio i sa suprugom Anom, dugo godina uređivao znanstveni časopis Croatima Medical Journal.  Evo dijela njegovog razgovora koji se odnosi na zdravstvo u Hrvatskoj. Puno toga bi mogli primijeniti i na naše okolnosti.

Cijeli razgovor možete pročitati na:

http://www.hkv.hr/razgovori/22400-razgovor-s-prof-dr-m-marusicem-domoljublje-je-osnova-opstanka-hrvatske.html

IPLab, laboratorijski informacijski sustav iz IPSoft-a, je uspješno implementiran u tomislavgradski Dom zdravlja. Sustav je pokrio kompletan radni tok medicinsko-biokemijskog laboratorija, od prijema pacijenta, naplate participacije, preko komunikacije sa automatskim analizatorima Abbott Cell Dyn 3700 (hematologija),Siemens Dimension XPand Plus (biokemija), te aparata za imunokemiju Siemens Immulite. Svi rezultati se koriste pri ispisa jedinstvenog nalaza, slanja nalaza e-mailom, ispisa potrebnih izvještaja prema Zavodu, raznih analiza itd.