Svjetski dan moždanog udara obilježava se 29. listopada svake godine kako bi se naglasila ozbiljnost ovog stanja i visoka stopa obolijevanja, podigla svijest o prevenciji te osigurala bolja skrb i potpora oboljelima. Svake druge sekunde u svijetu netko doživi moždani udar, a svakih šest sekundi jedna osoba umre od moždanog udara, bez obzira na dob ili spol.
Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Ali može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.
Vodećih rizičnih čimbenika za nastanak moždanog udara je visok krvni tlak, dok ostali čimbenici, uključuju pušenje, tjelesnu neaktivnost, nezdravu prehranu, konzumaciju alkohola, fibrilaciju atrija, povišenu razinu lipida u krvi, pretilost, genetsku predispoziciju, stres i depresiju.
Kako prepoznati moždani udar?
Kao udar GROM-a!
Govor – Može li osoba razgovjetno govoriti? Zamoliti osobu da ponovi jednostavnu rečenicu. Na udar može upućivati nesuvisao, čudan ili nerazumljiv govor.
Ruke – Može li osoba ravnomjerno podići obje ruke? Zamoliti osobu da podigne obje ruke. Ako je jedna ruka slaba i “pada”, to je znak za uzbunu.
Oduzetost – Je li prisutna oduzetost polovine tijela ili lica? Zamoliti osobu da hoda. Pogledati je li lice simetrično. Čini li vam se da jedna strana “visi”, recite osobi da se nasmije – ako ne može podići oba kuta usana, nešto nije u redu.
Minute – su važne, pozovi pomoć!
Prevencija moždanog udara
Svladavanju ovog javnozdravstvenog problema treba pristupiti iz više perspektiva s razine javnih politika, ali na osobnoj razini možemo znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:
- Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika.
- Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.
- Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.
- Ograničite konzumaciju alkohola.
- Nemojte pušiti (ako pušite, potražite pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja).
- Naučite prepoznati rane simptome moždanog udara i odmah zatražite pomoć.
Obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv moždanog udara prilika je da se doprinese edukaciji šire populacije o važnosti blagovremenog prepoznavanja simptoma i brze reakcije prepoznavanja prvih znakova moždanog udara.
Dom zdravlja Tomislavgrad