Svjetska kardiološka federacija 2000. Godine utemeljila je obilježavanje Svjetskoga dana srca. U cilju informiranja i podizanja svijesti ljudi širom svijeta o kardiovaskularnim bolestima (KVB) kao vodećim uzrocima smrtnosti. Kardiovaskularne bolesti su skupina bolesti koje zahvaćaju srce i/ili krvne žile. Mogu biti uzrokovane kombinacijom bihevioralnih, socioekonomskih i okolišnih čimbenika rizika, uključujući nepravilnu prehranu, korištenje duhana, tjelesnu neaktivnost, štetnu upotrebu alkohola, onečišćenje zraka, visoki krvni tlak, visok kolesterol, dijabetes, pretilost, bolesti bubrega i stres. Obiteljska anamneza, etnička pripadnost, spol i dob također mogu utjecati na rizik od kardiovaskularnih bolesti. Najčešće su koronarna bolest srca i infarkt miokarda (srčani udar), cerebro vaskularni inzult (moždani udar), a isto tako i hipertenzija koja je izasebna bolest, ali i čimbenik rizika za druge KVB.
Podaci iz Zdravstveno statističkog godišnjaka FBiH za 2022. godinu ukazuju da u ukupnoj smrtnosti u FBiH, odmah nakon COVID-19, dominiraju akutni infarkt miokarda, moždani udar, esencijalna (primarna) hipertenzija i kronična ishemična bolest srca.
U kardiovaskularne bolesti spadaju:
- koronarna bolest, čije su varijante tzv. “nijema ishemija”, angina pektoris, akutni koronarni sindrom (nestabilna angina pektoris, infarkt miokarda) i iznenadna srčana smrt.
- moždani udar
- niz drugih stanja vezanih za srce i krvne žile (aritmija, aneurizma aorte, kardiomiopatije, duboka venska tromboza, plućna embolija, reumatska bolest srca, periferna vaskularn abolest itd.)
Simptomatologija KVB-a
Osnovni simptomi kardiovaskularne bolesti često nisu manifestni, a prvi znak može biti srčani ili moždani udar.
Simptomatologija se razlikuje ovisno i od stanja pacijenta i može uključivati:
- bol u prsima,
- stezanje ili pritisak u prsima,
- bol, slabost ili obamrlost u rukamai/ili nogama,
- bol ili nelagodu u rukama, vratu, ramenu, čeljusti, leđima,
- kratkoću daha,
- brzo zamaranje tijekom tjeslene aktivnosti,
- promjene u srčanom ritmu,
- vrlo brže ili spore otkucaje srca, palpitacije,
- vrtoglavicu, slabost, nesvjesticu,
- slabost, umor,
- oticanje ruku, gležnjeva, stopala,
- suhi ili uporni kašalj.
Simptomi srčanogu dara kod muškaraca najčešće su intenzivna bol u prsima, bol u lijevoj ruci ili čeljusti te otežano disanje. Žene mogu imati neke od istih simptoma ali bol kod žena može biti više difuzna, šireći se na ramena, vrat, ruke, trbuh i leđa, nekada nalik na probavne smetnje. U drugim slučajevima bol ne postoji ali možebiti prisutna neobjašnjiva tjeskoba, mučnina, vrtoglavica, lupanje srca i hladan znoj. Srčanomu daru kod žena može prethoditi neobjašnjiv umor. Bol u prsima, otežano disanje i / ili nesvjestica indikacija je za hitnu medicinsku pomoć
Svjetski dan srca je podsjetnik svima diljem svijeta na potrebu brige o zdravlju vlastitog srca. Od 2020. godine Svjetska kardiološka federacija uvodi slogan # Koristi Srce, kako bi potakli pojedince za korištenje srca u zdravijem način u života. Male promjene u životnim navikama, kao što su pravilna prehrana, tjelesna aktivnosti prestanak pušenja, mogu dovesti do poboljšanja zdravlja srca.
Što može učiniti svatko od nas za sprječavanje kardiovaskularnih bolesti?
Kao pojedinci možemo izabrati zdravije životne navike, kontrolirati krvni tlak, šećeri masnoće u krvi, a kod već postojećih bolesti, redovito uzimati terapiju prema preporuci liječnika.
Najvažnije preporuke su:
- Hranite se zdravo i uravnoteženo,
- Budite tjelesno aktivni – vježbajte redovito,
- Održavaj te primjerenu tjelesnu težinu,
- Prestanite pušiti i zaštitite se od duhanskog dima,
Saznajte svoje brojeve – vrijednosti krvnog tlaka, kolesterola, šećera u krvi, indeksa tjelesne mase.
Svjetski dan srca prilika je da svi zastanemo i razmislimo kako najbolje očuvati srce, i zato PAZITE NA SVOJE SRCE!
voditeljica Službe za obiteljsku medicinu Doma zdravlja Tomislavgrad
Bernardina Šarac,dr.med.,spec.obiteljske medicine