Svjetski dan vida (WSD) cjelodnevni je događaj namijenjen skretanju globalne pozornosti na sljepilo i oštećenja vida, a obilježava se  drugog četvrtka u mjesecu oktobru/listopadu. 2022. godine, WSD  poziva na davanje prioriteta zdravlju očiju i razmatranju načina pomoću kojih bi usluge njege očiju i rehabilitacije bile svima dostupne.

S ciljem sprječavanja gubitka vida i uklanjanja  prepreka  koje se nalaze pred  osobama sa trajnim oštećenjem vida, Međunarodna agencija za prevenciju sljepila (IAPB) poziva na svjesnost o značaju  zdravlja očiju.

Danas je nekorigovani vid najveći nedovoljno prepoznati oblik invaliditeta u svijetu. Vodeći uzroci oštećenja vida su neliječene refrakcione anomalije i katarakta.  671 milion ljudi  ima loš vid jer nemaju naočale – rješenje koje postoji već 700 godina. Nažalost, mnogima od njih naočale nisu dostupne; više od milijardu ljudi širom svijeta nema pristup adekvatnim uslugama. 1,1 milijarde ljudi iskusilo je oštećenje vida, što se u 90% slučajeva može spriječiti ili liječiti, a preko 90 miliona djece i adolescenata ima poteškoće sa vidom ili je slijepo. Procjenjuje se da je 40% djece slijepo zbog bolesti koje su mogle biti tretirane ili spriječen njihov nastanak u slučaju da su im odgovarajuće zdravstvene usluge bile dostupne.

Kratak pregled nekih činjenica o vidu

-Naš vid razvija se do 8 godine.

-Kod djece se u najvećem broju slučajeva, oštećenje vida može  izbjeći ranim otkrivanjem bolesti.

-Ukoliko djeca koja imaju slabiji vid nose naočale, vjerovatnoća za njihov  neuspjeh na nastavi manja je za 44%.

-Ubrzano raste broj kratkovidne djece-gotovo polovina svjetske populacije moglo bi biti kratkovidno do 2050. godine.

-90% ljudi koji dožive gubitak vida žive u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.

-Ljudi s gubitkom vida često imaju manje izgleda za zapošljavanje i vjerovatnije je da će  imati slabo plaćen posao u odnosu na njihovu profesiju.

Dobar vid poboljšava zdravlje i dobrobit u svakoj dobi života

Zdravlje očiju ključno je za osiguravanje dobrog zdravlja i ukupnog blagostanja. Oštećenje vida povećava rizik od prerane smrtnosti- rizik raste sa  razvojem oštećenja .  Rizik od prerane smrtnosti je:

-29% veći kod  osoba s blažim ili nešto većim oštećenjem vida

-49% veći kod osoba kod kojih je oštećenje vida umjereno, ozbiljno ili još  lošije

-157% veći kod slijepih osoba.

Dobar vid poboljšava ekonomske prilike

Siromaštvo je i uzrok i posljedica lošeg zdravlja očiju. Uklanjanje poteškoća s kojima se suočavaju osobe s oštećenjem vida može dovesti do povećanja njihovog ekonomskog učešća i produktivnosti, te im pružiti  veće ekonomske mogućnosti.

Na globalnom planu, oštećenje vida uzrokuje gubitak od 410.7 milijardi dolara  godišnje (samo u USA 134 milijarde dolara godišnje). Dostupnost odgovarajućih zdravstvenih  usluga   pomaže u smanjenju siromaštva i gladi, te povećava ekonomske mogućnosti i zapošljavanje.

Dobar vid poboljšava obrazovne mogućnosti

Uspjeh u obrazovanju povezan je s dobrim vidom.  Djeca s oštećenjem vida imaju lošije obrazovne  rezultate, dok je 2,5X  manja vjerovatnoća da će djeca sa gubitkom vida imati formalno obrazovanje. Ulaganje u zdravstvene usluge koje podrazumijevaju brigu o očima, unaprijeđuje  postignuće u učenju  i povećava nivo obrazovanja.

Loš vid doprinosi nejednakostima

 Oštećenje vida doprinosi rodnoj nejednakosti, a neravnopravnost marginaliziranog i socijalno ugroženog stanovništva i starijih odraslih osoba,  takođe je njegov rezultat. 73% osoba sa problemima vida pripadaju dobi od 50 i više godina, dok stopa gubitka vida ubrzano raste svakog desetljeća iznad 50 godina. Svake godine 1/3  ljudi starijih od 65 godina doživi pad. S obzirom na oštećenje vida kao rizikofaktor, pravovremenim pristupom oftalmološkim intervencijama kao što je operacija mrene,  može se uticati na smanjenje njegove pojave.

Neke zajednice karakteriše veća stopa  oštećenja vida kod žena, u odnosu na muški spol, što se smatra da je socijalno determinirano, čime oštećenje  vida doprinosi rodnoj nejednakosti. Pored osoba ženskog spola, ruralno stanovništvo i  manjinske etničke skupine imaju veću vjerovatnoću za pojavu poteškoća sa vidom. Poboljšanje zdravlja očiju doprinosi povećanju ravnopravnosti i smanjenju nejednakosti, što je moguće postići provođenjem strategija promocije zdravlja i prevencije bolesti, poboljšanjem pristupa zdravstvenim uslugama i osposobljavanjem volontera u zajednici da prepoznaju i savjetuju osobe sa oštećenjem vida, kao i da ih osnažuju u zaobilaženju  ili suočavanju  sa socioekonomskim preprekama.

„Pregledaj/progledaj!”

 Sredinom 2022. godine, Zavod za javno zdravstvo FBiH, započeo je aktivnosti u sklopu realizacije Programa rane detekcije slabovidnosti u FBiH, uz podršku Parlamenta FBiH. Osnova Programa je skrining vida djece uzrasta od 4-5 godina, u svim vrtićima u FBiH. Skrining vida je jednostavna i lako primjenjiva metoda, odnosno efikasan i pravovremen način da se:

• identificiraju djeca sa mogućim oštećenjima vida;
• educiraju roditelji i staratelji o važnosti pregleda vida i njihovoj ulozi u pregledima vida za svoju djecu;
• identificirana djeca upute oftalmolozima na sveobuhvatne očne preglede (dijagnozu, početni tretman i kontinuirani tretman );
• pruži pomoć roditeljima i starateljima  u cilju shvatanja važnosti pridržavanja planova liječenja oftalmologa.

Ukoliko se kod djece  u prvim godinama života ne otkriju  poremećaji  vida, posljedice mogu biti  smetnje u učenju i razvoju,  problemi u ponašanju, zaostajanje za drugom djecom u školi, pa čak i trajni gubitak vida.

Voli svoje oči!

Svjetski dan vida je prilika  da se pozornost usmjeri na zdravlje očiju,  koje se prečesto zaboravlja s popisa javnozdravstvenih  prioriteta. WSD daje mogućnost ukazivanja na ukupnu veličinu ovog problema, informiranja da postoje rješenja i da se gubitak  vida može izbjeći, te poticanja svih koji su u mogućnosti,  da vlastiti vid postave na prvo mjesto.

Postoje jednostavne stvari koje svi možemo primjenjivati da bi sačuvali zdravlje očiju:

1. Slijedite pravilo 20/20/20 da biste napravili pauzu od gledanja u ekran – Svakih 20 minuta, po 20 sekundi gledajte nešto udaljeno 20 stopa (oko 6 metara), kako biste izbjegli naprezanje očiju i glavobolje.
2.  Provodite vrijeme vani kako bi se vaše oči pravilno razvijale. Djeca bi trebala provesti najmanje dva sata dnevno vani, što također pomaže u sprječavanju razvoja kratkovidnosti.
3.  Kada ste na otvorenom, nosite sunčane naočale. Provjerite da li imaju UVA i UVB zaštitu za sprječavanje štetnog djelovanja sunčevog zračenja.
4. Ako je potrebno, nosite dioptrijske naočale, kako biste jasno vidjeli, spriječili naprezanje očiju i pojavu glavobolje.
5. Vodite računa o svojoj kozmetici kako biste izbjegli infekcije oka. Provjerite datum isteka šminke za oči i redovno mijenjajte četkice,  da bi se spriječilo nakupljanje bakterija koje mogu uzrokovati infekcije oka.
6. Redovno vježbajte. Redovna fizička aktivnost može smanjiti rizik od razvoja bolesti koje mogu uticati na vaš vid, poput dijabetesa ili visokog krvnog tlaka.
7. Zdravo se hranite da biste imali zdrav vid. Uravnotežena prehrana podrazumijeva unos nutrijenata važnih za održavanje  dobrog vida.
8. Prestanite pušiti kako biste spriječili gubitak vida. Pušenje povećava rizik od razvoja ozbiljnih oboljenja oka i trajnog gubitka vida.
9.  Zakažite redovni kontrolni pregled kod oftalmologa čak i kada mislite da je sve u redu sa vašim očima  jer se na taj način problem može otkriti i prije njegovih manifestacija.
10. Stavite svoje oči na prvo mjesto – potrebne su vam cijelog života. Upišite podsjetnik u kalendar sa terminom oftalmološkog pregleda, koji bi se trebao obavljati svake 1-2 godine.