Međunarodni dan borbe protiv raka, organiziran svakog 4. veljače i 2024. godine poziva na aktivnosti na smanjenju nejednakosti koje postoje u pristupu kvalitetnoj skrbi za oboljele od raka, pod vođstvom UICC-a (Union for International Cancer Control). Kampanja koja traje od 2022. godine s motom „Premostimo jaz u skrbi“ osmišljena je kako bi nadahnula promjenu, mobilizirala zajedničko djelovanje i pružila više prilika za izgradnju globalne svijesti i ostvarila veći učinak u borbi protiv raka. Angažiranjem cijelog društva, Međunarodni dan borbe protiv raka ima za cilj stvoriti temelje potpore za smanjenje tereta raka i potaknuti značajan napredak u prevenciji i liječenju ove bolesti, kao i u poboljšanju kvalitete života osoba s rakom.

Kampanja za 2024. godinu usmjerava se na poticanje lidera i kreatora politika da se posvete uzrocima nejednakosti u tretmanu raka i preuzmu proaktivnu ulogu u provedbi politika i programa koji osiguravaju jednak pristup prevenciji, dijagnozi i liječenju raka,  kako bi svaki čovjek imao pristup kvalitetnim zdravstvenim uslugama bez obzira na prihod, obrazovanje, mjesto življenja, nacionalnu ili etničku pripadnost itd.

GLOBALNA SLIKA OBOLIJEVANJA I SMRTNOSTI OD  RAKA

Problem s kojim se svijet suočava  je  stalni  porast broja oboljelih i umrlih od raka:

– u 2012.  godini bilo je 14,1 milijuna novooboljelih od raka, sa smrtnošću od 8,2 milijuna;

– u 2020.  godini bilo je 19, 3 milijuna novooboljelih od raka, sa smrtnošću od 9,96 milijuna;

– procjenjuje se da će u 2025. godini biti 21,9 milijuna novooboljelih od raka, sa smrtnošću od 11,4 milijuna;

– procjenjuje se da će u 2030. godini biti 24,6 milijuna novooboljelih od raka, sa smrtnošću od 12,9 milijuna.

Veličinu problema pokazuje i podatak da je rak drugi vodeći uzrok smrti u svijetu. 70% smrtnih ishoda uzrokovanih rakom događa se u zemljama s niskim do srednjim dohotkom, koje karakterizira i znatno niža stopa dostupnosti usluga liječenja raka. Za više od 350 000 djece u zemljama s niskim prihodima, usluge liječenja raka nisu dostupne. 

Da bi se zaustavio rastući teret raka i adekvatno djelovalo na ovom polju bez obzira na rasu, dob, spol, geografsku pripadnost, društveni ili ekonomski status, potrebni su efikasni  i adekvatno financirani planovi kontrole raka.

Osnove kontrole raka su prevencija, rano otkrivanje i dijagnoza, liječenje i palijativna skrb. Nekoliko milijuna života moglo bi se spasiti svake godine pomoću odgovarajućih strategija za prevenciju, rano otkrivanje i pravovremeno i kvalitetno liječenje.

Među mjerama koje je neophodno poduzimati u kontroli raka, važno mjesto zauzima provođenje preporuka  iz  Strategije za ubrzanje kontrole duhana 2025. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 25% svih smrtnih slučajeva od raka u svijetu može se povezati s upotrebom duhana, što je razlog potrebe da sve zemlje provedu intenzivnije aktivnosti za suzbijanje pušenja. One uključuju promicanje javne svijesti o štetnosti konzumacije duhana, zabranu pušenja u zatvorenim prostorima i na radnom mjestu, strožije provođenje kontrole prodaje duhanskih proizvoda maloljetnicima, sveobuhvatnu zabranu reklamiranja duhana, stroga zdravstvena upozorenja na duhanskim pakovanjima, liječenje ovisnosti o duhanu, povećanje cijene duhanskih proizvoda i njihovo veće oporezivanje.

PODACI O OBOLIJEVANJU I SMRTNOSTI OD RAKA – FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

Prema podacima iz dokumenta „Zdravstveno stanje stanovništva i zdravstvena zaštita u FBiH 2021“, maligne neoplazme nalaze se na drugom mjestu vodećih uzroka smrti po grupama oboljenja, sa 4.577 umrlih i stopom 211,1/100.000 stanovnika. Maligne neoplazme bronha i pluća vodeća su maligna oboljenja od kojih je umiralo stanovništvo Federacije BiH, sa stopom smrtnosti 47,2/100.000 stanovnika. Znatno više umiru muškarci nego žene s omjerom smrtnosti 3:1, mada se kroz godine registrira lagani porast smrtnosti žena od malignih neoplazmi pluća.

Mortalitet opće populacije od malignih neoplazmi (pet vodećih) u Federaciji BiH 2019 – 2021. godine, indeks strukture:

Prema podacima iz Zdravstveno statističkog godišnjaka Federacije Bosne i Hercegovine za 2022. godinu, peti vodeći uzrok smrti su maligne neoplazme bronha i pluća. 

Vodeće maligne neoplazme kao uzroci smrti stanovništva su maligne neoplazme bronha i pluća (1037 umrlih), slijede maligne neoplazme dojke (321), kolona (302), želuca (289) i pankreasa (262).

PREVENCIJA RAKA – PREPORUKE

Preporuke za prevenciju odnose se na stvaranje navika koje čine zdrav način života i koje zajedno mogu imati veliki utjecaj na smanjenje vjerojatnoće nastanka i razvoja ne samo raka, nego i drugih nezaraznih bolesti. Bazične preporuke su:

Izbjegavajte izloženost duhanu i duhanskim proizvodima

Uporaba duhana je rizikofaktor za mnoge vrste raka, ne samo za rak pluća i usne šupljine, već za oko 20 vrsta raka uključujući rak želuca, jednjaka, bubrega, jetre, mokraćnog mjehura, gušterače, vrata maternice i debelog crijeva, dok izloženost pasivnom pušenju u kući ili na poslu kod nepušača povećava rizik od razvoja raka pluća za 20-30%, što zajedno predstavlja jasne razloge za širenje svijesti o njegovoj štetnosti i prestanak konzumacije s ciljem zaštite vlastitog zdravlja i očuvanja zdravlja onih koji vas okružuju.  

Održavajte normalnu tjelesnu težinu:

Načini prevencije prekomjerne tjelesne težine i pretilosti su redovna tjelesna aktivnost, prehrana bogata cjelovitim žitaricama, povrćem, voćem i mahunarkama, ograničavanje unosa hrane s visokim udjelom masti, škroba ili prostih šećera i ograničavanje konzumacije napitaka zaslađenih šećerom.  

Postoje čvrsti dokazi da je povećana količina masnog tkiva kod odraslih povezana s mnogim vrstama raka: rakom jednjaka, gušterače, jetre, debelog crijeva, dojke, bubrega i endometrija. 

Budite tjelesno aktivni

Tjelesna aktivnost umjerenog ili jakog intenziteta štiti od raka debelog crijeva, dojke i endometrijuma. S obzirom na vezu između pretilosti i mnogih vrsta raka, tjelesna aktivnost može smanjiti rizik od njihove pojave.

Svjetska zdravstvena organizacija savjetuje odraslima da budu aktivni svaki dan, odnosno da tjedno primjenjuju najmanje 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti ili najmanje 75 minuta intenzivne tjelesne aktivnosti.

Zdravije se hranite

Glavni dio uobičajene dnevne prehrane trebaju biti cjelovite žitarice, povrće, voće i mahunarke.

Konzumacija cjelovitih žitarica, vlakana, povrća i voća može pomoći u zaštiti od raka, naročito raka debelog crijeva te prekomjerne težine i pretilosti. Sveki dan potrebno je unositi najmanje 400g povrća i voća i najmanje 30g vlakana.

Način ishrane koga odlikuje unos veće količine fast food-a, druge prerađene hrane s visokim udjelom masnoće, škroba ili prostih ugljikohidrata  i “zapadnjačka prehrana” (karakterizirana velikom količinom slobodnih šećera, mesa i masti) uzrok je  prekomjerne tjelesne težine i pretilosti i posredno povezana s nastankom raka, zbog čega je potrebno ograničiti njihov unos. 

Dokazana je i veza između učestale konzumacije crvenog ili procesuiranog mesa (meso obrađeno soljenjem, fermentacijom, dimljenjem ili drugim procesima za poboljšanje okusa ili bolje očuvanje) i raka debelog crijeva, što je razlog preporuke za njihovim što manjim unosom.

Zbog sadržaja nutrijenata vrijednih po zdravlje, to ne znači potpuno izbjegavanje unosa mesa. Ukoliko konzumirate crveno meso, ograničite konzumaciju na najviše 3 porcije tjedno. Ukupna tjedna konzumacija ne bi trebala biti veća od 500g.

Ograničite unos napitaka zaslađenih šećerom

Konzumacija šećerom zaslađenih napitaka, naročito ako je česta i u velikim količinama, dovodi do prekomjerne tjelesne težine i pretilosti, što povećava rizik od pojave različitih vrsta raka. Potrebno je ograničiti njihov unos i piti uglavnom vodu i nezaslađene napitke.

Ograničite unos alkohola

Konzumacija alkohola povezana je s nastankom raka usne duplje, ždrijela i grkljana, jednjaka, jetre, debelog crijeva, dojke i želuca,  zbog čega se ne preporuča njegova uporaba.

Ne koristite suplemente kako biste spriječili nastanak raka

U odnosu na suplementaciju, za većinu ljudi unos odgovarajuće hrane nosi veću vjerojatnoću zaštite od raka. Suplementi beta-karotena u visokim dozama čak mogu povećati rizik od raka pluća.

Stanja i razdoblja u kojima je uporaba suplemenata preporučljiva:

– vitamin B12 za osobe starije od 50 godina koje imaju poteškoća s resorpcijom prirodnog vitamina B12

– Fe i folna kiselina za trudnice ili u razoblju pripreme za trudnoću

– vitamin D za dojenčad, malu djecu, trudnice i dojilje.

Za majke: Ukoliko možete, dojite svoje bebe

Dojenje štiti majku od raka dojke, a djecu od prekomjerne tjelesne težine i pretilosti, time i od onih vrsta raka čiji su uzrok prekomjerna tjelesna težina i pretilost.

Izvor tekst: zzjzfbih